Svijet prosvjedovao protiv GMO i Monsanta: Oni truju našu djecu, truju našu planetu, oni truju nas!

Aktivisti protiv GMO-a marširali su 24. svibnja u 436 gradova iz 52 države protiv multinacionalne kompanije Monsanto, vodećeg proizvođača genetski modificiranog (GMO) sjemena, osobito kukuruza, soje i pamuka te pesticida.

Monsanto, ili kako ga neki nazivaju MonSotona (Monsatan), ima mračnu prošlost. Tvrtka je osnovana 1901. godine, a tijekom godina su izazvali brojne kontroverze svojim proizvodima koji obuhvaćaju: umjetna sladila , insekticide, poliklorirani bifenil (PCB), pesticide i goveđi somatotropin (rBST) .

Tko je Monsanto?

Tvrtka je poznata po tome što je prva proizvela umjetno sladilo saharin, koji je prodan kompaniji Coca – Cola. Saharin je specifičan po tome što nema gotovo nikakvu energetsku odnosno prehrambenu vrijednost. Istraživanja na laboratorijskim štakorima tijekom ranih 1970-tih su saharin povezala s razvojem raka mokraćnog mjehura u glodavaca kao posljedicu djelovanja te tvari. Zbog toga se sva hrana koja sadrži saharin označavala naljepnicama upozorenja.

Međutim, 2000. godine oznake upozorenja su uklonjene budući da su znanstvenici uočili da glodavci, za razliku od ljudi, imaju jedinstvenu kombinaciju visoke pH vrijednosti, visoku razinu kalcij fosfata i visoke razine proteina u mokraći zbog čega saharin brže uništava mjehure. Liječnici još uvijek upozoravaju trudnice da ne konzumiraju proizvode koji sadrže umjetne zaslađivače, no zbog uklanjanja naljepnica, taj savjet se teško može slijediti.

Monsanto je počeo proizvodnju insekticida DDT 1944. godine. Taj insekticid je intenzivno korišten u drugoj polovici drugog svjetskog rata od strane SAD-a za kontrolu malarije i tifusa među civilima i vojnicima. Nakon rata, DDT je postao šitom ​​dostupan za korištenje kao poljoprivredno insekticid, a njegova proizvodnja i uporaba je znatno povećana u nadolazećim desetljećima.

Američki biolog Rachel Carson je 1962. godine objavio knjigu „Silent Spring”. U knjizi je sistematski prikazao kako DDT utječe na okoliš. Proučavao je primjenu DDT-a i ispitivao logiku oslobađanja velike količine kemikalija u okoliš te njihov učinak na ljudsko zdravlje i eko sustav. Knjiga je uzrokovala javnu kampanju zbog kojeg je primjena DTT-a zabranjen u SAD-u 1972. godine. Stockholskom konvecijom 2004. godine primjena DDT-a je zabranjena u cijelom svijetu.

DDT je povezan s brojim bolestima: dijabetesom, astmom, ranim pobačajem, prijevremenim porodom i niskom porođajnom težinom. Profesionalna izloženost u poljoprivredi i kontroli malarije je povezana s neurološkim stanjima poput Parkinsonove bolesti.

Monsantov najzloglasnijih proizvod je kemijsko oružje bitiherbicid nadaleko poznat kao Agent Orange. Tijekom 1960-tih i 1970-tih Monsanto je bio jedan od najvažnijih proizvođača Agent Orange-a za američke oružane snage tijekom rata u Vijetnamu (1961 – 1971). Vijetnamske vlasti procjenjuju da je 400.000 ljudi poginulo ili osakaćeno, a 500.000 djece rađeno s urođenim manama uporabom tog kemijskog oružja. Crveni križ procjenjuje da danas u Vijetnamu živi oko milijun ljudi na koje je utjecao Agent Orange.

Zapisi ratnog zrakoplovstva SAD-a pokazuju da se izvršilo najmanje 6.542 misija prskanja tijekom rata. Gotovo 76 milijuna litara tog agensa pomiješanog s mlaznim gorivom je upotrebljeno u Vijetnamu, Laosu i istočnim dijelovima Kambodže .

MONSANTO PROSVJED: “Mi nismo znanstveni eksperiment”

U organizaciji aktivista s Facebook stranice “Sjeme uništenja” i udruge “Slobodarskih aktivista”, 20-tak okupljenih prosvjedovalo je i u Zagrebu. Prosvjednici protiv GMO-a su se okupili na Trgu Francuske Republike odakle su u povorci došli ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ilicom do Trga bana Jelačića.

Na transparentu koji su istaknuli pisalo je “Stop GMO”, a na drugom je uz “Stop GMO” bila nacrtana mrtvačka glava te napisano “Monsantno seeds of destruction” (“Monsantno sjeme uništenja).

Aktivistice Ana Veliki i Martina Šimunović Conta za vrijeme prosvjedne povorke poručivale su građanima o štetnosti genetski modificiranog sjemena i GMO hrane. Naglasile su kako je njihov prosvjed “globalni otpor protiv GMO hrane i korporacije Monsanto”, izvijestivši kako su danas prosvjedni marševi na šest kontinenata, u 52 države, ukupno u 436 gradova.

Aktivistice su poručivale – “Borba za našu hranu!”, “Širi sjeme svijesti i otpora!”, “Mi nismo znanstveni eksperiment”, “Svijet ne želi vaš GMO”.

“Oni truju našu djecu, truju našu planetu, oni truju nas”

“Oni truju našu djecu, truju našu planetu, oni truju nas. Ako mi ne djelujemo, tko će? Tražimo jasno označavanje GMO hrane i dodatno znanstveno istraživanje na zdravstvene posljedice konzumiranja takvih proizvoda”, naveli su protivnici GMO-a.

Između ostalog, aktivistice su navele da je sjeme Monsanta modificirano kako bi bilo otporno na prethodno stvorene pesticide, što znači kako je stvoreno da preživi otrov koji ubija ostalo bilje i insekte, truje tlo i zahtijeva posebne mjere opreza za vrijeme špricanja poput gas maski. Uz to je, kažu, GMO sjeme kreirano je da bude sterilno te je nemoguće sakupljati, čuvati i koristiti proizvedeno sjeme.

Navele su da su štakori hranjeni GMO kukuruzom razvijali strašna tumorska oboljenja, a od treće generacije zabilježena je neplodnost u prilično velikom postotku.

Također su rekle da iz GMO kukuruza nastaje i glukozno-fruktozni sirup koji se distribuira po cijelom svijetu i kojeg je gotovo nemoguće izbjeći u kupovnoj hrani. Poručile su građanima da sade svoje povrće, da sjeme nabavljaju u manjim organskim sjemenarama, te da poštuju svoj život, prirodu i buduće generacije.

Upozorile su na važnost očuvanja biološke raznolikosti, te kao primjer navele opasnost da ostanemo bez ličkog krumpira. Također su navele da vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić iz Argentine uvozi stočnu hranu – kukuruz i soju, koji su, kako tvrde, 100 posto GMO.

Monsanto je osnovan 1901. u St. Louisu (SAD). Globalni bunt protiv Monsanta izbio je jer ta golema korporacija prodaje GMO sjeme, iako postoje nedoumice vezano za njegovu sigurnosti po ljudsko zdravlje.

Genetski modificirani organizmi (GMO) zasad su pretežno biljke koje se koriste u prehrani ljudi i životinja (stoke), ali budućnost GMO-a leži u modificiranju životinjskih vrsta namijenjenih ljudskoj prehrani. Protivnici GMO-a tvrde: To je čisti otrov.

Žrtve biljne vrste, životinje, ljudi…

Istraživanja su pokazala kako posljedice genetskog inženjeringa osim autohtonih biljnih vrsta, koje doslovno izumiru pod najezdom GMO-a, osjećaju i životinje i ljudi.

Prosvjednici protiv GMO-a su tako, između ostalog, počast odali i “palim suborcima” pčelama, čiji se broj sve više smanjuje zbog sve veće primjene snažnih herbicida i pesticida na koje su GMO biljke otporne, a čije izumiranje, prema riječima znanstvenika, znači i izumiranje čovječanstva.

Jedan od crnih primjera je kineska provincija gdje su pčele pobijene pesticidima pa se sad godišnje troši milijune na ručno oprašivanje. No, može li ljudska ruka s kistom zamijeniti ono što je sama priroda stvorila?
 

 

Je li cijena života ipak veća od cijene označavanja GMO-a?

Obavezno označavanje GMO hrane povećat će njene cijene, ali je zasad nepoznato za koliko točno. Procjene su da bi na godišnjoj razini iznos kojeg četveročlana američka obitelj izdvaja za hranu porastao za 450 američkih dolara (oko 2.500 kuna).

Naravno, i same provjere je li neka hrana GMO koštaju. Znanstvenici s Akademije znanosti u Washingtonu naveli su ovog tjedna kako je još nepoznato koliki će biti troškovi tih provjera i označavanja GMO hrane, ali je jasno kako nije riječ o jednostavnom i jeftinom postupku.

Dok zagovornici GMO-a kao glavni argument ističu cijene i troškove, protivnici se pitaju – vrijedi li ljudski život ipak više?

“Oni truju našu djecu i naš planet. Ako mi nećemo djelovati, tko će?”

Prvi “Marš protiv Monsanta”, održan 25. svibnja ove godine, okupio je više od 2 milijuna ljudi diljem svijeta. Globalni prosvjedi, koji su se proširili iz SAD-a, uslijedili su nakon što je američki Senat odbio zakon kojim bi se propisalo posebno označavanje genetski modificirane hrane. Prosvjedi su održani u 436 gradova u 52 zemlje svijeta, a prosvjednici su pokušali upozoriti javnost na opasnosti koje predstavlja genetski modificirana hrana i kompanije koje je proizvode.

“Bilo je zaista inspirirajuće vidjeti sve te ljude koji su na jedan dan bili spremni staviti na stranu sve razlike između sebe i udružiti se u ovako važnoj akciji. Nećemo stati sve dok Monsanto ne pristane na sve naše zahtjeve. Oni truju našu djecu i naš planet. Ako mi nećemo djelovati, tko će?”, kazala je tom prilikom Tami Canal, pokretačica kampanje “Marš protiv Monsanta”.
 

 

“Prodat ćemo vam problem, a onda ćemo vam prodati rješenje problema”

“Oni lažu o svojim ciljevima. Kažu da će GMO hrana pomoći u rješavanju problema svjetske gladi. No, istina je da je GMO hrana ništa više od poslovne strategije. Genetski modificiraju biljke da bi izdržale veće količine pesticida njihove proizvodnje, dok `normalne` sorte biljaka istrebljuju tim istim pesticidima”, navode organizatori “Marša protiv Monsanta”.

“Njihov pravi cilj je kontrolirati svjetske zalihe hrane. Mislite li da je sve to samo teorija zavjere, provjerite popis hrane koja sadrži GMO. To je već 90 ili više posto hrane u našim prodavaonicama. A nitko ne zna kako se to dogodilo”, dodaju i poručuju kako je pravi moto Monsanta: “Prodat ćemo vam problem, a onda ćemo vam prodati rješenje problema”.

Monsantov GMO kukuruz uzrokovao tumore kod štakora

Dosadašnja istraživanja pokazala su kako GMO hrana izaziva tumore, otkazivanje organa, neplodnost… Tome dodatno doprinosi otpornost GMO biljaka na velike količine pesticida koje se putem GMO hrane unose u organizam.

Tako je prošlogodišnje istraživanje francuskih znanstvenika otkrilo kako su štakori koji su hranjeni GMO kukuruzom kojeg prodaje američka kompanija Monsanto oboljeli od tumora i drugih komplikacija koje uključuju oštećenja bubrega i jetre.

Istraživači sa sveučilišta u Caenu ustanovili su kako su štakori koji su hranjeni NK603 kukuruzom umrli puno prije od onih koji ga nisu konzumirali. Ta je sorta stvorena da bude otporna na Monsantov pesticid za uništavanje korova, a štakorima su davane doze koje su dopuštene prema američkim zakonima.

Rezultati hranjenja laboratorijskih štakora raznim tipovima GM kukuruza

Znate li što jedete?

Je li ono što ubija štakore i dalje dovoljno dobro za ljude? GMO hrana nalazi se na policama diljem svijeta, a nerijetko nemate pojma što konzumirate.

Hrvatski zakoni ne traže nikakvo označavanje GMO sastojaka i prodaju se kao normalna hrana. Vjerojatno GMO hranu konzumirate svakodnevno, a da to ni ne znate. Coca-cola, Pepsi, Kraft foods (Milka, Jacobs itd.) samo su neki od proizvođača hrane koji usko surađuju sa Monsantom i rado koriste GMO sastojke.

Sve se može kupiti novcem?

Dok protivnici GMO-a ugovore s Monsantom nazivaju “ugovorima s đavlom”, ta korporacija vrlo lako kupuje podršku. Prošle su godine donirali više od 4,2 milijuna dolara grupaciji “No on 37″, koja okuplja niz američkih udruga koje su se protivile prijedlogu zakona prema kojem bi se sva GMO hrana u Kaliforniji morala označavati posebnom oznakom. Monsanto nije jedini koji je donirao velike svote novca organizaciji “No on 37″, već su svoj prilog dali i Nestle USA, Coca Cola, E. I. Dupont de Nemours, Dow Agrosciences i Pepsi.

Kako je bilo u Hrvatskoj?

U organizaciji aktivista s Facebook stranice ‘Sjeme uništenja’ i udruge ‘Slobodarskih aktivista’. Njih 20-tak prosvjedovalo je i u Zagrebu. S obzirom da je prošle godine bilo oko 300 ljudi, ovo nije baš bilo motivirajuće, a GMO hrane na hrvatskom tržištu je sve više.

Prosvjednici protiv GMO-a okupili su se na Trgu Francuske Republike, odakle su u povorci došli pred zgradu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ilicom do Trga bana Jelačića. Na transparentu koji su istaknuli pisalo je ‘Stop GMO’, a na drugom je uz ‘Stop GMO’ bila nacrtana mrtvačka glava te napisano ‘Monsanto seeds of destruction’ (‘Monsanto sjeme uništenja).

Oni truju našu djecu, truju naš planet, oni truju nas. Ako mi ne djelujemo, tko će? Tražimo jasno označavanje GMO hrane i dodatno znanstveno istraživanje na zdravstvene posljedice konzumiranja takvih proizvoda, naveli su protivnici GMO-a.

Među ostalim, aktivistice su navele da je Monsantovo sjeme modificirano kako bi bilo otporno na prethodno stvorene pesticide, što znači kako je stvoreno da preživi otrov koji ubija ostalo bilje i insekte, truje tlo i zahtijeva posebne mjere opreza za vrijeme špricanja poput gas maski. Uz to je, kažu, GM sjeme kreirano da bude sterilno te je nemoguće sakupljati, čuvati i koristiti proizvedeno sjeme. Navele su da su štakori hranjeni GM kukuruzom razvijali strašne tumorske bolesti, a od treće generacije zabilježena je neplodnost u prilično velikom postotku.
 
 
index, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=17637"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]