Tjelesni sat pouzdan vodič! Kako ga iskoristiti i biti pun energije

Za najbolje efekte treba znati kad je čemu vrijeme, za rad, odmor i ozdravljenje postoji vrijeme koje naš unutrašnji sat najbolje koristi

Cijeli se život ravnamo po vremenu koje otkucavaju satovi: posao, ispite čak i odmor nam diktira vrijeme ali iza tog okvira nama uprvalja puno važniji sat koji smo dobili zajedno sa svojim tijelom. Život se odvija u ciklusima i nije to odlika samo ljudske vrste nego svega što nas okružuje. Ponešto znamo o kronobiologiji ali ipak mnoge aktivnosti poput rada u smjenama i drugih aktivnosti sudaraju se s neurofiziologijom pa smo zato umorniji, bolesniji, lošije raspoloženi, nego što bismo mogli biti.

I bolesti imaju ritam. Cirkadijarni ritam odnosi se na cikluse u kojima se odvijaju neke metaboličke, hornomske, i druge promjene unutar organizma. Najjednostavniji je primjer noćnih i jutarnjih ptica već prema tome jesmo li u naponu snage i budnosti rano ujutro ili kasno popodne i noću.

Naravno i to se kroz život mijenja. Poseban doprinos toj temi dali su znanstvenik dr. Michale Smolensky jedan od vodećih autoriteta na području kronoterapije, ravnatelj Sveučilišne bolnice za kronobiologiju Texas Sveučilišta u Houstonu i novinarka specijalizirana za medicinu Lynne Lamberg iz Baltimora ujedinjujući znanja u knjizi pod nazivom “Tjelesni sat”. Riječ je o jednoj o 10 najprodavanijih knjiga o zdravlju ikad.

Srčani i moždani udari najčešći ujutro

Tako saznajemo zašto se najveći broj srčanih i moždanih udara dogodi ujutro, najčešće oko 10 sati. Buđenje i ustajanje iz kreveta je za organizam stresno, prije buđenja skače tjelesna temperatura, ponekad vrlo naglo i tlak a viskoznost krvi je veća pa sav taj napor za oštećene krvne žile zna rezultirati incidentom.

Imate li 45 godina i više, ustajte polako, i ne podliježite stresu bar do 12 sati! Temperatura tijela pri spavanju pada, ljudi kojima je temperatura tijela pri spavanju niža spavaju dublje i bolji su spavači. I obrnuto. Ujutro kod ustajanja temperatura postupno raste a dolazi i do lučenja adrenalina koji pojačava budnost, priprema nas za aktivnosti, te kortizola hormona koji djeluje protiv upale, što objašnjava zašto su neke reumatske bolesti u rano jutro aktivnije, a u kasnijem dijelu jutra stanje s ukočenim, bolnim zglobovima i refleksima se popravlja.

Tako bi odlazak u trgovinu, lagane šetnje ili vježbanje i špica aktivnosti trebala biti između 11 i 13 sati. Druge se bolesti razbukatavaju noću: astma, zubobolja, giht, želučani čir, žgaravica, jači su od 22 do 2 ujutro, dok grčevi kod dojenčadi počinju iza 17 sati i traju do ponoći. U cirkadijarnim ritmovima je razlog što neki lijekovi poput aspirina i lijekova protiv masnoće bolje djeluju ako ih se uzima navečer, lijekovi protiv žgaravice najbolje djeluju uz večeru, a lijekovi protiv čira jednom dnevno i to ujutro. kod reumatskih i sličnih bolesti važno je lijek uzimati prije nego što uslijedi vršak boli, kod jednih to znači u 12 kod drugih u 19 sati da bi imali mirnu noć.

Popodne najbolje za sport

Zato liječnici potiču bolesnike ali i one koji žele bolje upoznati vlastite krono ritmove da bilježe raspored budnosti, pospanosti, koncentracije, gladi ili bolova, sve što već žele pobliže znati o sebi. Primjerice, otkriveno je kako žene prije menopauze, najčešće otkriju rak dojki u proljeće dok u menoauzalnih žena najčešće se bolest otkrije u listopadu.

Muškarci vrhunac testosterona bilježe u snu, a spermatozoidi su najpokretljiviji popodne. Vježbanje je individualne naravi, ali tjelesna temperatura kod većine ljudi raste popodne i predvečer i moglo bi se reći da je 18 sati vrhunac. Stoga je popodne i predvečer bolje vrijeme i za sportske izvedbe.

To se tiče sportova koji traže brzinu ali i intelektualnih naporapa mnogi ljudi osim do sredine dana, od 10 do 13 sati imaju vrhunac sposobnosti za obavljanje radnih zadataka, uključujući tjelesne. Ali, ujutroi i ranije popodne počinje padati tjelesna temperatura, a to je najbolje vrijeme za one koji trebaju uravnotežene odluke i – mirnu ruku !

Najviše vrijednosti krvnog tlaka su između 12 i 18 sati, angina pectoris najčešće napada od 6 do 12 sati, kao i migrena, kao i početak trudova i početak menstruacije. Spontani trudovi najčešće počinju u 1 sat noću, u 2 sata je najdublji san, u 3 se ubrzano i najjače obnavljaju stanice kože i kozmetička je industrija utemeljila carstvo na toj činjenici, nakon bezbroj istraživanja noćne su kreme odavno u primjeni.

U 4 sata su najčešći prirodni porodi (ako nisu inducirani), između 4 i 5 je najniža tjelesna temperatura, oko 6 su najintenzivniji snovi, lučenje kortizola i inzulina, dosežu vršak od svih 24 sata. Oko 7 diže se krvni tlak i puls u muškaraca je najveća razina testosterona, oko 8 se gasi lučenje melatonina te su najučestaliji pokreti crijeva, oko 9 ponovno je najniža tjelesna temperatura oko 10 je visoka mentalna budnost, sve do 12 kada obično dolazi dobro raspoloženje i traje sve do 14 sati kada je najbolja koordinacija oka i ruke.

Kratko drijemanje popravlja produktivnost i izvedbu

Između 14 i 15 sati najbolje je vrijeme za okrepljujući san. U Japanu je on reguliran zakonom pa je soba za drijemanje osigurana, osobito za profesije koje iscrpljivanjem mogu fatalno pogriješiti: medicinske sestre imaju plaćeni sat drijemanja ali i mnogi drugi zaposlenici. pokazalo se da 20 minuta drijemanja ili 45 minuta sanjarenja i mirovanja toliko utječu na kasniju budnost, fokusiranost, produktivnost i izvedbu da je to poslodavcima presudno. Riječ je o snažnom, okrepljujućem efektu kratkog popodnevnog sna

Vrijeme za hranu

Za slatkišima žudimo ujutro, ali najsnažnije navečer. Trebamo obilan doručak jer će brzo biti razgrađen aktivnostima, a večera treba biti lagana, oboje se vrti oko proteina, s povrćem i malo voća. jaja, meso, mlijeko, svježi sir, punozrnati proizvodi dobar su izbor. Ručak treba biti zasitan: piletina ili puretina, riba, velika miješana salata, povrće i voće oko 13 sati. Slatkiši remete san a i nikotin je stimulans, razbuđuje. Noću se hrana sporije razgrađuje pa te kalorije debljaju.

Na spavanje najkasnije u 22 sata

Najbolje reflekse imamo oko 16 sati. U 17 sati najlakše je disanje u plućnih bolesnika, najveća razina mišićne snage, fleksibilnosti, snaga srca i pluća, najbolje vrijeme za trening i većinu sportova. U 18 sati je vrhunac dana imamo najintenzivije okuse i to je najbolje vrijeme za večeru. U 19 sati je najviša tjelesna temperatura, budni smo, tada su najbolje izvedbe u plivanju i trčanju i do 20 sati. U 21 sat počinje lučenje melatonina. Najčešći spolni odnosi su između 22 i 23 sata. Ako želite dobro spavati, poručuju kronobiolozi, idite u krevet brzo iza 21 sat, najkasnije u 22.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(novilist.hr/uredio:nsp)