Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » POMNOST: Život u sadašnjem trenutku ima veliki utjecaj na uspješnost, odlučivanje i dugovječnost karijere

POMNOST: Život u sadašnjem trenutku ima veliki utjecaj na uspješnost, odlučivanje i dugovječnost karijere

pomnostPomnost je stanje aktivne, otvorene, namjerne pažnje usmjerene na sadašnjost

Postajući pomnim, shvaćate da vi niste svoje misli, te postajete promatrač svojih misli iz trenutka u trenutak bez da ih osuđujete.

Prakticirati pomnost znači prihvaćati svoje misli onakvima kakve jesu, ne prianjati uz njih, ali ih ni odbacivati. Na taj način, umjesto da vaš život da proleti kraj vas bez da ga proživite, probuđujete iskustvo življenja.

Kultiviranje takve neosuđujuće svjesnosti sadašnjeg trenutka pruža niz pogodnosti. Pomnost smanjuje stres, pojačava funkcioniranje imunološkog sustava, smanjuje kronične bolove, snižava krvni tlak, te pomaže pacijentima da se lakše nose s bolestima kao što je rak.

Provedemo li nekoliko minuta dnevno aktivno usredotočujući se na život u trenutku ublažavamo stres i smanjujemo rizik od srčanih bolesti. Pomnost može čak i usporiti progresiju HIV-a.

Pomni ljudi su sretniji, živahniji, suosjećajniji, i sigurniji u sebe. Oni imaju više samopouzdanja i prihvaćaju svoje slabosti. Utemeljenje svijesti u ovdje i sada smanjuje razne vrste impulzivnosti i reaktivnosti koje su temelj depresija, prejedanja i problema s koncentracijom.

Pomni ljudi mogu prihvatiti negativan odgovor bez osjećaja ugroženosti. Manje se svađaju sa svojim partnerima, ljubazniji su i pristupačniji, u vezi ne zauzimaju samo obrambeni stav. Kao rezultat toga, pomni parovi imaju skladniji odnos.

Pomnost je u korijenu budizma, daoizma, mnogih američkih domorodačkih tradicija, te naravno yoge. To je razlog zašto je Thoreau otišao na jezero Walden, to je ono o čemu su Emerson i Whitman pisali u svojim esejima i pjesmama.

Budisti kažu da je naš um poput divljeg slona koji je zalutao u staklarsku radnju. Svojim ljutitim ispadima, stalnim analiziranjem ili kritičnošću, um može povrijediti nas i one oko nas. Um je neprestano zatrpan kaotičnim mislima koje su najčešće negativne. Ono si što misliš, a naše misli su konstantno ili u prošlosti ili u budućnosti. Uporno se vraćamo na trenutke koji su prošli, beskonačno analizirajući svaki detalj. Ako ne radimo to onda se panično brinemo što će biti ili neće sutra. Ali život se odvija SADA, u ovom trenutku, dok ovo čitate.

Sada i ovdje je jedino mjesto gdje trebate biti. Unatoč svakodnevnoj rastresenosti, paradoks je da vaša budućnost ovisi o sposobnosti da obratite pažnju na ono što se događa upravo sada.

Uvijek smo nečim zauzeti i zbog toga često dopuštamo našoj sadašnjosti da nam izmakne, dopuštajući vremenu da proleti kraj nas, neprimijećeno i neuhvaćeno, rasipajući dragocjene sekunde našeg života. Nemamo vremena za prakticiranje mirnoće i smirenosti.

Kada smo na poslu sanjarimo o tome da smo na odmoru. Na odmoru brinemo o nakupljenom poslu koji nas čeka kad se vratimo s odmora. Umjesto da mi kontroliramo misli, one kontroliraju nas. Naši umovi skaču s jedne misli na drugu, poput majmuna koji skaču sa stabla na stablo. Trebamo naučiti živjeti u sadašnjem trenutku. Življenje u trenutku se naziva pomnost.

To je stanje aktivne, otvorene, namjerne pažnje usmjerene na sadašnjost. Trebamo naučiti promatrati svoje misli bez da ih zadržavamo ili analiziramo. Tako, prihvaćajući svoje misli onakve kakve jesu, pobuđujemo iskustvo življenja i ne dopuštamo da život prođe kraj nas a da ga ne proživimo.

Ova disciplina nam donosi mnoge koristi; smanjuje stres, pojačava funkcioniranje imunološkog sustava, smanjuje kronične bolove, snižava krvni tlak, te pomaže pacijentima da se lakše nose s bolestima kao što je rak.

Pomni ljudi su sretniji, živahniji, suosjećajniji, sigurniji u sebe, imaju više samopouzdanja i prihvaćaju svoje slabosti. Oni mogu prihvatiti negativan odgovor bez osjećaja ugroženosti.

Svi se slažemo da je važno živjeti u trenutku. Ali kako? Na koji način? Postoje mnogi načini vježbanja pomnosti i ironično, otpuštanje onog što želite je jedini način da ga dobijete.

Kako biste poboljšali izvedbu, prestanite razmišljati o njoj!!!

Previše razmišljanja o onome što radite zapravo pogoršava to što radite. Ako ste u situaciji koja vas čini zabrinutim ( trebate održati govor, upoznati se sa strancem, plesati) fokusiranje na zabrinutost povećava tjeskobu.

Trebate više pažnje posvetiti onome što se događa oko vas, u sobi gdje se nalazite, a manje na ono što se odvija u vašem umu. Utišajte mentalno brbljanje i doživite sebe kao dio nečega.

Smanjenjem samosvijesti, pomnost vam omogućuje da svjedočite prolazećoj drami osjećaja, društvenih pritisaka, pa čak i da vas ocjenjuju i podcjenjuju, a da ne uzimate njihova mišljenja osobno. Usredotočenje na sadašnji trenutak vas tjera i da prestanete previše razmišljati. Umjesto zapinjanja u mislima i zabrinutosti, možete se samo opustiti.

Usredotočite se na sadašnjost i izbjegnite brigu za budućnost

Koliko puta vam se dogodilo da se sunčate na plaži i umjesto da uživate u suncu vi se zamarate s tim kako sljedeći tjedan više nećete biti tu? Često, zar ne? Dok jedemo omiljenu hranu u glavi nam se roje opsesivna sjećanja iz prošlosti. Uopće ne posvećujemo pozornost tom predivnom okusu.

mark-twain-problemiMark Twain je rekao, “Imao sam mnogo velikih problema, ali većina ih se nikad nije dogodila.” Ljudi gotovo uvijek brinu o nečemu što se nije dogodilo i što se možda uopće neće ni dogoditi. Ako postanemo svjesni sadašnjeg trenutka nećemo moći biti zabrinuti oko budućnosti i tad se brige tope. Druga strana zabrinutosti je preispitivanje, razmišljanje o događajima iz prošlosti.

Prisilite se da budete u sadašnjosti tako da ne možete brinuti o stvarima koje ne postoje. Ne dozvolite da budete poput prijateljice Elizabeth Gilbert iz knjige ”Eat, Pray, Love” koja kad god ugleda prekrasno mjesto, skoro panično viče: “Ovdje je tako lijepo! Želim se vratiti ovamo jednog dana!” “Potrebne su sve moje snage da ju pokušam uvjeriti da je već ovdje”, kaže Gilbert.
 
(ladylike.hr,2012-transformacijasvijesti.com/uredio:NSP)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,