Odzvonilo ‘zdravom’ reklamiranju energetskih napitaka i zavođenju mladih

Litva i Letonija već su zabranile prodaju energetskih pića djeci i mladima, a Francuska i Mađarska na njih su uvele posebne poreze

Vruća europska tema o štetnosti energetskih napitaka koje sve više konzumiraju mladi i djeca kulminirala je u Strasbourgu vetom Europskog parlamenta na prijedlog pravilnika EK da se energetskim pićima u EU dopuste “zdravstvene” tvrdnje da kofein pridonosi povećanju performansi te da razbuđuje.

U slučaju da je prijedlog prošao, nijedna članica EU više ne bi sama odlučivala kako će takva pića tretirati na svom tržištu zbog opasnosti od tužbi tvrtki koje ih proizvode.

Proizvođači tvrde da se reklamama ne obraćaju djeci, no tinejdžeri su među najvećim potrošačima tih pića, a i djeca koja imaju manje od 12 godina sve ih više piju. Zdravstvene tvrdnje da poboljšavaju koncentraciju ili olakšavaju učenje mogu namamiti djecu i mlade da, prije škole ili učenja, piju energetske napitke.

Prosječna limenka sadrži 27 g šećera i 80 mg kofeina, dakle kao velika šalica crne kave s četiri žlice šećera – upozorava europarlamentarka dr. Biljana Borzan, jedna od pokretačica izglasavanja veta.

I europarlamentarka Marijana Petir zabrinuta je što trenutačna pravila u EU otvaraju prevelik prostor marketingu na štetu zdravlja djece i mladih.

Konzumiranje energetskih napitaka povezano je s glavoboljama, teškoćama sa spavanjem i problemima u ponašanju djece i adolescenta koji ih redovito konzumiraju te smatram da pravila za oglašavanja hrane treba bolje zakonski urediti – istaknula je Petir.

Tzv. zdravstvene tvrdnje o pozitivnom utjecaju koje nose neki prehrambeni proizvodi zamišljene su da bi se kupce potaklo da kupuju zdravu hranu.

No, da su često oprečne, primjer je i čokoladno mlijeko puno šećera na kojem je tvrdnja da je dobro za kosti jer sadrži kalcij – kaže Borzan te napominje da se izglasavanjem veta ne radi o zabrani energetskih pića, već o zdravom razumu.

Podatak da 40% djece i mladih koji ih piju to rade jer im treba energije sam za sebe govori da su zavedeni reklamiranjem. Taj podatak ruši tvrdnje proizvođača da se reklamama ne obraćaju djeci i zato im ne treba dati dodatne mogućnosti za ispiranje mozga – zaključuje Borzan.
 
(vecernji.hr)