MANJE KRIMINALA, VIŠE NOVCA Hrvatska mora legalizirati marihuanu, evo zašto

Izlaganje u kojem je Ivan Pernar u Saboru prošlog tjedna rekao da bi marihuanu trebalo legalizirati jer bi to dovelo do renesanse naše poljoprivrede i turizma te da bi mnogi bili veseliji, a mladi imali više razloga da se ne iseljavaju, mada ne baš naročito ozbiljno i dobro argumentirano, ponovno je otvorilo pitanje zakonske regulacije konzumacije, posjedovanja, uzgoja i prodaje te lake droge u Hrvatskoj

Argumenata za dekriminalizaciju i legalizaciju marihuane, kao i protiv nje, u medijima, priručnicima, knjigama, studijama i sl. može se naći mnogo. To je pitanje o kojem ne postoji opći konsenzus, mišljenja ima na pretek, pobornici legalizacije uglavnom prenaglašavaju koristi, protivnici štete, a znanstvenih podataka i iskustava za sada je još uvijek nedovoljno.

Budući da je posljednjih godina više zemalja legaliziralo rekreacijsku konzumaciju marihuane, za očekivati je da će njihova iskustva biti vrlo korisna za definiranje zakonskih modela koji daju najbolje rezultate. Također je za očekivati da će legalizacija omogućiti više kvalitetnih znanstvenih studija koje će jasnije pokazati moguće dobre i loše posljedice konzumacije marihuane.

No ipak već i postojeća iskustva mogu biti zanimljivi i korisni putokazi za smjer kojim bi se uređene države trebale kretati.

Tvrdnje protiv legalizacije utemeljene na slaboj znanosti

Prije svega u ovom kontekstu treba istaknuti da su stručnjaci iz International Centre for Science in Drug Policy 2015. objavili izviješće u kojem su ustvrdili da se većina uvriježenih tvrdnji protiv marihuane temelji na slabim znanstvenim argumentima.

„Mnoge uobičajene tvrdnje o marihuani – primjerice, da je ona droga koja vodi prema težim drogama, ili da legalizacija te biljke obično rezultira povećanjem broja ljudi koji je konzumiraju – ne temelje se na snažnim znanstvenim argumentima, objavili su u svojem izviješću  “State of the Evidence: Cannabis Use and Regulation.”

Istraživači ICSDP-a popisali su 13 najčešćih tvrdnji o uporabi i regulaciji marihuane, koje uglavnom govore o štetnim posljedicama koje su navodno povezane s njome i pokazali da većina njih ili krivo interpretira ili prenaglašava postojeće znanstvene dokaze.

„Primjerice, tvrdnja da je kanabis droga koja predstavlja vrata prema jačima zamjenjuje korelaciju s uzrokom“, rekao je dr. Carl Hart, profesor psihologije i psihijatrije na Sveučilištu Columbia.

„Još je gora činjenica da na naslovnice medija dolaze lažne tvrdnje prema kojima kanabis stvara jednaku ovisnost kao heroin“, dodao je.

Naime, prema nalazima ICSDP-a manje od jednog od 10 cjeloživotnih uživatelja marihuane postat će ovisan o njoj dok će o heroinu postati ovisan svaki četvrti.

Slično vrijedi za svih 13 uvriježenih tvrdnji, iako ne u istoj mjeri. Primjerice, potvrđena je činjenica da sorte marihuane koje se danas mogu naći na tržištu sadrže nešto više THC-a, ali nikako ne stoji da su one 300 do 400 puta jače nego prije 30-ak godina.

ICSDP je također utvrdio da postoje umjereni znanstveni dokazi u prilog tvrdnji da marihuana slabi kognitivne funkcije, osobito kod mladih, no smatraju da ne postoji konsenzus o stvarnim razmjerima ovog efekta.

Hart je zajedno s Charlesom Ksirom u veljači ove godine objavio jednu studiju koja je pokazala da je i vrlo rašireno mišljenje da marihuana uzrokuje psihozu također dvojbeno. Naime, autori ističu da rezultati postojećih istraživanja više govore u prilog zaključka da kanabis sam po sebi ne uzrokuje psihozu, već da su osobe koje ju počinju rano i intenzivno konzumirati podložnije psihozi. Ipak, čini se da marihuana kod osjetljivih osoba može biti okidač za psihozu.

Slično vrijedi za povezanu shizofreniju. Neka su ranija istraživanja ukazivala na mogućnost da marihuana uzokuje shizofreniju. Međutim, nova, podrobnija studija provedena na Harvardu na kontroliranom uzorku članova obitelji pokazala je da ona ne povećava rizik shizofrenije već obratno, da su osobe sklone shizofreniji također sklonije i konzumaciji marihuane.

S druge strane poznato je da marihuana ima neke korisne zdravstvene efekte, osobito u smislu ublažavanja simptoma nekih bolesti, primjerice multiple skleroze, HIV-a, kroničnih bolova, mučnina i nekih malignih bolesti. Oni su dobrim dijelom već pokriveni regulacijom medicinske primjene marihuane. Do takvih zaključaka došlo je i hrvatsko Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe.

Naravno, pušenje marihuane ima i potvrđene štetne posljedice. Primjerice, šteti plućima baš kao i pušenje duhana, akutno smanjuje kognitivne sposobnosti te motivaciju i sposobnost upravljanja automobilom.

Dakle, očito je da će o ovim temama trebati provesti još dosta studija i polemika prije nego što se iskristaliziraju neki jasni zaključci o učinku marihuane na zdravlje.

Iskustva i rješenja drugih zemalja

Kako god bilo, ne može se ignorirati to da su neke droge, poput alkohola i duhana, koje su premastudiji objavljenoj u uglednom Lancetu 2007. ukupno opasnije i štetnije od heroina i kokaina, a kamoli od trave, već legalne pa se postavlja pitanje zašto ne bi bila i marihuana. Također je poznato da su duhan i alkohol najadiktivnije droge nakon heroina i kokaina. Čak dvije trećine ljudi koji su počeli pušiti cigarete postali su ovisni.

Naravno, to je pitanje stoljetne tradicije, a i praktične činjenice da se alkohol može konzumirati bez cilja da nas opije, jednostavno kao aperitiv ili sastavni dio prehrane. No s druge strane povijest pokazuje da su pokušaji prohibicije uvijek imali brojne ozbiljne negativne posljedice. U svakom slučaju čini se da trend legalizacije marihuane u svijetu uzima sve više maha.

U tom smislu zanimljivo je uočiti da postoje prilično različiti modeli regulacije. Primjerice, uvriježena je zabluda da je marihuana na isti način legalna u Nizozemskoj i u Coloradu. Zapravo uzgoj i prodaja marihuane u rekreativne svrhe u Nizozemskoj su ilegalni, ali vlasti prakticiraju načelo tolerancije, odnosno gledanja kroz prste. To znači da se ona u manjim količinama može nabaviti u za to predviđenim mjestima kao što su coffee shopovi.

Prema nizozemskim zakonima vrijedi sljedeće:

Prodaja, kupovanje i uživanje lakih droga su ilegalni, međutim ljudi se ne kažnjavaju zbog malih količina.

Konzumenti mogu posjedovati količine manje od pet grama.

Osoba mora imati preko 18 godina da ih može kupiti u cofee shopu.

Cofee shopovi ne smiju prodavati alkohol zajedno s kanabisom.

U novije vrijeme, kako bi suzbile cvjetanje ‘narkomanskog turizma’, konzervativne su vlasti pokušale uvesti zakon prema kojem ljudi koji žele kupiti marihuanu u coffee shopovima za to moraju imati članske iskaznice kako bi ih posjećivali samo Nizozemci.

No otpor Amsterdama provođenju takvog zakona doveo je do toga da svaka pokrajina danas može sama odlučivati o vlastitoj regulaciji. Trenutno vrijedi da u Amsterdamu u coffee shopove može ući svatko tko je stariji od 18 godina.

Zanimljivo je da su nizozemske vlasti prisilile nekoliko gradova na jugu države da se pridržavaju zakona o iskaznicama u eksperimentalne svrhe te da su iskustva bila negativna. Naime, stanovnici su se uskoro počeli žaliti da je mjera uzrokovala porast kriminala i pojavu bandi trgovaca drogama.

Za razliku od Nizozemske, američka savezna država Colorado primjenjuje model pune legalizacije i regulacije.

Prema zakonima Colorada vrijedi sljedeće:

Osoba mora biti starija od 21 godine da može kupiti, konzumirati ili posjedovati marihuanu.

Ona se može nabaviti samo od ovlaštenih trgovaca koji je jedini smiju prodavati.

Osoba može posjedovati do 28 grama (jedna unca) marihuane, a može je i darovati nekome drugome, ali je ne smije prodavati.

Dozvoljeno je za sebe uzgajati do šest biljaka.

Ona se ne može konzumirati na javnom mjestu ili na državnom posjedu kao što su primjerice nacionalni parkovi.

Marihuana koja se prodaje u trgovinama mora biti zapakirana i označena deklaracijom.

Pokazalo se da ovako postavljeni zakoni u većoj mjeri smanjuju stope kriminala i crnog tržišta jer se trgovine ne moraju oslanjati na nelegalne kanale nabave.

Neupitna korist od legalizacije

Kao ključne koristi od legalizacije marihuane obično se ističu pad kriminala, rasterećenje policije, sudova i zatvora te punjenje državne kase.

Colorado je legalizirao marihuanu 2014. tako da je još uvijek prerano govoriti o nekim jasnim rezultatima tog modela. Osim toga službena izviješća nisu potpuno jednoznačna.

Primjerice, jedno iz 2015. pokazalo je da je broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama uzrokovanih konzumacijom marihuane od 2013. do 2014. porastao za 32 posto. Jedan od većih problema u tom kontekstu jest činjenica da su studije pokazale da ne postoji određena razina količine THC-a u krvi koja bi za sve bila jednako sigurna. Iste razine na neke će ljude djelovati više, a na druge manje. No s druge strane ukupan broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama u Coloradu se značajno smanjio, kao i razine kriminala.

Također je utvrđeno da su nakon legalizacije marihuane u četiri američke savezne države ukupne razine njezina krijumčarenja iz Meksika od 2013. do 2014. pale za više od 23 posto. U Coloradu je od legalizacije zabilježeno znatno manje uhićenja i sudskih procesa povezanih sa zloporabom droga.

U prve dvije godine u proračun te države slilo se oko 138 milijuna dolara poreza na trgovinu marihuanom. Samo u prošloj godini vrijednost industrije marihuane u Coloradu dosegnula je milijardu dolara, a u cijelom SAD-u oko 5,4 milijarde.

U Nizozemskoj se godišnje na prodaji marihuane u cofee shopovima ukupno utrži oko 3,2 milijarde dolara. No na njih u Nizozemskoj otpada tek oko 40 posto uzgoja marihuane. Ostalo se izvozi preko crnog tržišta. Za usporedbu, prema dostupnim podacima ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje, što uključuje i stočarstvo, u Hrvatskoj je prošle godine bila oko 2,4 milijarde dolara.

S druge strane, američka vlada procijenila je da ju je samo u 2015. rat protiv zloporabe droga koštao oko 15 milijardi dolara. Mnogi stručnjaci stoga posljednjih godina upozoravaju da se on pokazao potpunim promašajem, osobito kada je riječ o lakim drogama.

Portugal je dekriminalizirao sve droge 2001. Studija provedena 2009. u toj zemlji pokazala je da ta odluka nije imala štetne posljedice u smislu porasta ovinosti.

Naprotiv, broj slučajeva spolno prenosivih bolesti, osobito HIV-a, dramatično se smanjio, a vlasti su sredstva i energiju preusmjerile u razne mjere pomoći, liječenja i rehabilitacije ovisnika. Posljednjih godina brojne razvijene zemlje poput Njemačke, Francuske, Belgije i Novog Zelanda razmatraju mogućnost dekriminalizacije lakih droga po uzoru na Nizozemsku ili Colorado.
 
(index.hr)