VELEPOSLANIK NJEMAČKE U NATO-U PIŠE ZA JUTARNJI: ‘Nikada prije nismo bili u takvoj kaotičnoj situaciji!’

Više od 70 godina NATO je bio kamen temeljac europske sigurnosti. To je najviše osjetila Libija, koja je danas najnesigurnija zemlja u susjedstvu

Rijetko u povijesti je Sjevernoatlantski savez bio suočen s neizvjesnostima u cjelini kao na početku 2017: Rusija koja je narušila fundamentalne principe europskog sustava sigurnosti(???), južno susjedstvo u kaosu i nove kompleksne prijetnje kao što su hibridno i kibernetičko ratovanje.

Neizvjesnosti također karakteriziraju situaciju unutar Saveza: postoji stalna prijetnja terorističkih napada, a priljev izbjeglica s Juga bi mogao nanovo ojačati. Turska se, kao ključni saveznik, nalazi pred vanjskim i unutarnjim izazovima. Nova američka administracija će morati definirati svoje stajalište prema NATO-u.

Više od 70 godina NATO je bio kamen temeljac europske sigurnosti. U doba kad mnogi lamentiraju nad propašću Zapada i čini se da etablirane institucije demokratsko liberalnog sustava slabe, više je nego ikad važno da NATO demonstrira jedinstvo, odlučnost i sposobnost da djeluje – kao ključni potporanj političkog Zapada.

Na summitu u Varšavi NATO je odlučio napraviti korak od jamčenja prema jačanju sredstava odvraćanja i obrane. Dok čuva svoj obrambeni karakter i spremnost na dijalog s Rusijom, ojačana Forward Presence (Prednja prisutnost) – raspoređivanja četiri multinacionalne borbene skupine veličine bataljuna na bazi rotacije u Poljskoj i baltičkim državama – i posebno usklađena Prednja prisutnost u jugoistočnoj Europi bit će ključne realizacije u 2017.

Ova je nova vojna prisutnost na liniji s obrambenom prirodom NATO-a i nije u suprotnosti s Temeljnim NATO-Rusija aktom. To je vjerodostojno sredstvo odvraćanja i pokazuje da će u slučaju krize biti angažiran Savez kao cjelina. Njemačka igra ključnu ulogu u provedbi i preuzet će poziciju okupljajuće nacije za borbenu skupinu koja će biti razmještena u Litvi. Među zemljama koje će kontribuirati je i Hrvatska za koju je predviđeno da pridruži snage 2018.

Savez je 2014. odlučio suspendirati praktičnu političku i vojnu suradnju s Rusijom i inzistira na implementaciji Sporazuma iz Minska, ali dijalog ostaje važan kako bi se izbjegli opasni nesporazumi.

To je u interesu Saveza. Vijeće NATO-Rusija, koje je ključni forum za ostvarenje tog neophodnog dijaloga, sastalo se tri puta 2016. Urgentnih tema ne nedostaje, tu je konflikt u i oko Ukrajine. NATO i Rusija dijele zajednički interes u izbjegavanju nenamjernih vojnih incidenata koji bi mogli voditi do ozbiljne eskalacije.

Stoga su smanjenje rizika i transparentnost također važne teme Vijeća NATO-Rusija. NATO i Rusija bi trebali nastaviti uzajamno informiranje o vojnim pozicijama, percepcijama prijetnje i vježbama. Dosad je Rusija bila nesklona prihvatiti prijedloge NATO-a u tom smjeru.

Savez je sada suočen s povijesno novim, dvostrukim strateškim izazovom: uz izazove na Istoku sada se suočava s lukom kriza koji se proteže od Libije do Afganistana. Na summitu u Varšavi NATO je ustvrdio da je spreman pomoći u ostvarivanju veće stabilnost u svom južnom susjedstvu.

To će učiniti prvenstveno u kontekstu nastojanja usmjerenih na izgradnju stabilnost stvaranjem obrambene sposobnosti, savjetovanje i uvježbavanje partnerskih lokalnih snaga. Štoviše, 2017. će biti svjedokom daljnjih rasprava u Savezu kad je riječ o izgradnji stabilnosti na Jugu i borbi protiv terorizma.

Potrebno je više jasnoće kad je riječ o pitanju koja sredstva može NATO učinkovito koristiti u toj opasnoj regiji u kojoj postoje vrlo složene prijetnje koje traže ne samo vojne odgovore. Kako složene prijetnje iziskuju zajedničke odgovore, NATO mora blisko surađivati s ostalima. Supstancijalni napredak u suradnji NATO-EU je nužan jer obje organizacije moraju provesti niz prijedloga za jaču kooperaciju koje su utvrdili ministri vanjskih poslova NATO i EU, kao i Europsko vijeće, u prosincu 2016.

Ti prijedlozi definiraju obuhvatni popis za koordiniranije djelovanje uključujući kibernetičku sigurnost, hibridne prijetnje, izgradnju obrambenih sposobnost, rano upozoravanje i usklađene vježbe. Ako EU i NATO uspiju postaviti svoje partnerstvo na novu razinu bit će u bitno boljem položaju za pružanje sigurnosti svojim nacijama. Ojačana suradnja je također nužna kako bi se potvrdilo da ne postoji nezdrava konkurencija među njima.

EU je jasno ustvrdila da tekuća nastojanja za jačanjem sposobnosti na polju obrane i upravljanja krizama nisu usmjerena prema zamjeni NATO-a ili stvaranju Europske vojske. Američka vojna prisutnost i bezuvjetno nuklearno jamstvo ostat će nezamjenjivi za europsku sigurnost u doglednoj budućnosti.

No, EU mora biti spreman uhvatiti se u koštac sa sigurnosnim izazovima koji nisu – ili nisu dostatno – pokriveni od strane NATO-a ili SAD-a, posebno u Sjevernoj Africi. S tim u svezi jači EU može pomoći u stvaranju jačeg NATO-a. Jačanje europskih obrambenih sposobnosti potiče balansiraniju transatlantsku podjelu tereta i u interesu je SAD-a i EU.

Europska obrambena potrošnja i veći udjel u transatlantskoj podjeli tereta bez sumnje će igrati još važniju ulogu s novom američkom administracijom. Zahtjev nije nov, ali uz dramatičnu promjenu sigurnosnog okruženja postaje još urgentniji.

Na summitu u Walesu saveznici su odlučili preokrenuti trend pada u obrambenoj potrošnji i postavili za cilj ulagati 2% svojih BDP-a u obranu do 2024. kao i povećati godišnje ulaganje na 20% ili više kad je riječ o ukupnim obrambenim rashodima. Također, dogovoreno je povećanje ukupnog učešća u NATO-u. To je bilo potvrđeno na summitu u Varšavi do kojeg su već 24 saveznika preokrenula silazni trend i počela povećavati svoje obrambene proračune.

To je slučaj i s Njemačkom koja će u 2017. povećati svoj obrambeni proračun za 7,9% (na 37 milijardi eura) u usporedbi s 2016. U mnogim savezničkim zemljama postoji jasno shvaćanje da će se obrambena potrošnja dodatno povećavati kako bi se ispunile postojeće praznine u sposobnostima, ali i kako bi se osigurala kontinuirana podrška u američkom javnom mnijenju za angažman SAD u i s NATO-m.

Istodobno, ne bi trebalo potcjenjivati sadašnje europske obrambene napore: na godišnjoj osnovi (2015) europski saveznici (bez SAD-a i Kanade) potrošili su oko 250 milijardi dolara na obranu što gotovo odgovara zbroju službenog ruskog i kineskog obrambenog proračuna. Ne smije se također smetnuti s uma da Europljani u velikoj mjeri pridonose vojnim operacijama na Zapadnom Balkanu, u Afganistanu i Sjevernoj Africi.

Europljani moraju učiniti više – posebno kad je riječ o učinkovitijem korištenju resursa. Trenutna fragmentacija europske obrambene industrije ne čini se održivom. Stoga je Njemačka okupila 16 europskih zemalja (među kojima je i Hrvatska) u Okvirnom nacionalnom konceptu kako bi zajedno razvijali sposobnosti. Konačno, to bi moglo voditi do toga da europske sposobnosti koristi bilo NATO bilo – ako je potrebno – EU.

U ovom dobu neizvjesnosti samo se jedna stvar čini izvjesnom: Neće biti nedostatka ogromnih izazova u godinama koje dolaze – izazova koji će utjecati na obje strane Atlantika. Kao i u prošlosti to će tražiti političku volju nacija i njihovih vođa da koriste NATO kao primarni institucionalni okvir za zaštitu zajedničkih transatlantskih sigurnosnih interesa u složenom, nepostojanom i opasnom svijetu.

Ako to oni uspiju učiniti i demonstrirati jedinstvo – izvor snage svakog saveza – NATO će ostati izuzetno relevantan za SAD i Europu kao zaglavni kamen stabilnost i pouzdanosti.
 
(jutarnji.hr)