NATO režira obračun u Makedoniji

Kada ne može zadržati poredak koji mu odgovara, NATO namjerno izazove krizu i onda pokušava njom upravljati, što mu je jedna od specijalnosti

Čak i da potekne krv ulicama Makedonije, to bi za NATO bilo sasvim u redu i prihvatljivo. A sada mu se i žuri da novu administraciju SAD stavi pred svršen čin

Ni dva i pol mjeseca nakon održavanja parlamentarnih izbora, situacija u Makedoniji nije ništa jasnija.

O posljedicama svega što se događa, tek će biti riječi narednih dana jer, očekuje se politički obračun unutar Makedonije.

Za političkog analitičara Centra za strateške alternative, direktan poziv NATO-a predsjedniku Makedonije da mandat za sastav vlade povjeri oporbenom čelniku potpomognutom Albancima, znak je nervoze vojne alijanse koja bi da se što prije formira antimakedonska vlast u Makedoniji.

Upravo Albanci su garant interesa “onog globalističkog Washingtona” koji pokušava novu američku administraciju dovesti pred svršen čin gdje god može.

Čelnik oporbene SDSM Zoran Zaev, s albanskim strankama DUI, “Besa” i Savez za Albance, prikupio je 67 potpisa i danas ih predao predsjedniku Makedonije Đorđu Ivanovu kao dokaz da može formirati vladu. Iz kabineta Ivanova je prethodno priopćeno da će u slučaju da se to dogodi, odluku o tome hoće li Zaev ponuditi mandat donijeti u narednim danima.

Nakon što VMRO-DPMNE nije uspjela formirati vladu, Ivanov je naime priopćio da osim dokaza o parlamentarnoj većini, traži i još dva uvjeta – zaštitu državnih interesa Makedonije, što podrazumijeva očuvanje i učvršćivanje unitarnog karaktera države i sustavnu reformu nakon krize, u kojoj će biti obuhvaćeni subjekti sustava nacionalne sigurnosti.

Tulum se, dakle, nastavlja, a na njemu ima svega. Unutarpolitičkih odnosa, albanskog faktora, odnosa u regiji, uloge NATO-a u zaštiti vlastitih i EU interesa. Zato i nema prognoza o ishodu. Lider u prethodnom sazivu vladajuće VMRO-DPMNE Nikola Gruevski, koji nije uspio ponovno formirati vladu s najvećom albanskom strankom DUI, ponudio je da podrži manjinsku vladu SDSM ukoliko lider te stranke Zoran Zaev odustane od takozvane “tiranske platforme”.

Riječ je o dogovoru predstavnika albanskih stranaka u Makedoniji sa premijerom Albanije Edijem Ramom koji podrazumijeva, između ostalog, i da albanski jezik bude službeni jezik u Makedoniji. Gruevski smatra da je to samo prvi korak u seriji poteza koji bi doveli do podjele Makedonije po “etničkim linijama, kroz kantone ili federalne jedinice”.

Istodobno Zaev je demantirao da je podršku albanskih stranaka za sastav vlade dobio obvezujući se na donošenje rezolucije koja će Srbe označiti krivcima za genocid nad Albancima u Makedoniji između 1912. i 1956. godine. A onda je NATO dosolio. Od predsjednika Makedonije zatražio je da mandat za sastav vlade povjeri Zoran Zaev.

Na pitanje kako se može komentirati zahtjev NATO-a, što je prilično neuobičajeno za jednu vojnu savez, pri čemu Makedonija i nije njena članica, komentatori se slažu da je riječ o grubom miješanju u unutarnje stvari jedne države.

To, kako kažu, samo pokazuje tko proizvodi krizu u Makedoniji. NATO se odavno pokazao kao “vrlo pristran i vrlo nekorektan i nekonstruktivan igrač u regiji”. To je zato što, dodaje on, pod pokroviteljstvom NATO-a treba da se napravi nova makedonska vlada.

Na pitanje da li bi mogla funkcionirati manjinska vlada koju je Gruevski predložio Zaev, kažu da u ovom trenutku ne može funkcionirati nikakva vlada koja je, prije svega, antimakedonska, a potom i protiv regionalne suradnje i stabilnosti.

“Ponuda Gruevskog je vezana za posljednji pokušaj da se sačuva mir i stabilnost u Makedoniji, ali pošto oporbena stranka realizira, prije svega tuđe interese, oni tu pruženu ruku neće prihvatiti”, smatraju komentatori.

“Očekivanja su da slijedi politički obračun unutar Makedonije na svim razinama političkog organiziranja prije nego da Zaev prihvati ponudu Gruevskog”, ističe se.

U grubom miješanju NATO-a u unutarnje stvari jedne države, koja pri tom nije članica saveza, vidi prije svega da je alijansa stala iza projekta “Velike Albanije”. Jako im je važno da Zaev napravi koaliciju s Albancima u Makedoniji, čiji bi zahtjevi doveli do federalizacije Makedonije, praktično do izjednačavanja Makedonaca i Albanaca.

“Otvoreno, grubo miješanje govori o tome da im se žuri i da pokušavaju odraditi što više poslova, da novu administraciju u Americi stave pred svršen čin gdje god je to moguće. I u Ukrajini, Makedoniji, Crnoj Gori … Mi vidimo ovdje cijeli taj globalistički projekt koji se posljednjih 25 godina trudi održati stvari u svojoj Agendi. Ali nesigurni su poslije Trumpove pobjede a u Americi i ‘Brexita’ i, ajde da kažemo, gube živce javno, što su sebi manje dozvoljavali u nekom proteklom razdoblju “, ističe komentator.

Na pitanje da li miješanje može biti dvosjekli mač i da se stanje u Makedoniji izrodi u potpuno nekontroliranu situaciju, komentator kaže da može, ali dodaje da je upravljanje krizama jedna od specijalnosti NATO-a.

Kada ne mogu zadržati poredak koji njima odgovara, onda oni namjerno izazvaju krizu i onda pokušavaju njome upravljati, napominje on.

“Znači, ni to nije loš ishod što se NATO-a tiče. Čak i da poteče krv ulicama Makedonije, to bi za NATO bilo sasvim uredu i prihvatljivo. Svakako žele spriječiti najveći bauk za NATO, da slučajno u vakuum, odnosno u pustoš koju su oni ostavili, ne uđe ni trunka ruskog utjecaja “.

U toj široj slici gledanja na stvari u Makedoniji, ukazuje se i na to zbog čega ju je, s gledišta NATO-a, važno destabilizirati.

Podsjeća da se opet oživljava mogućnost izgradnje plinovoda “Južni tok”, da je aktualno povezivanje brzom prugom Soluna i Budimpešte, što je još jedan projekt Kine koja je geopolitčki rival NATO-u.

“Nestabilna Makedonija onemogućava oba ta projekta”. Na opasku da se i EU u to uključila, s obzirom na to da je njezin povjerenik za proširenje Johannes Hahn također pozvao Ivanova da Zaev dâ mandat, konstatira se da se “EU i dalje ponaša kao privjesak onog globalističkog Washingtona i sa NATO-om radi ruku pod ruku”.
 
(sputniknews.com)